AKUTNA STRESNA REAKCIJA (ASR) KAO OZLJEDA NA RADU (OR)
Utorak, 8.12.2009.
Primjeri dobre prakse
Kao rezultat bavljenja problemom profesionalnog stresa u praksi medicine rada, objavljujemo prikaz i stručno medicinsko mišljenje Dragana Terzića, dr.med., spec. medicine rada iz Ordinacije medicine rada u Osijeku, a koje može poslužiti kao postupnik i smjernica za akutne stresne reakcije kao ozljede na radu.
AKUTNA STRESNA REAKCIJA (ASR) KAO OZLJEDA NA RADU (OR)
Povod ovom radu je oružani napad kojemu je bilo izloženo 5 službenika u jednom uredu.
Napadač je zaprijetio jednoj službenici pištoljem, a nožem udarao po pregradnom staklu i tražio je novac. Službenica se još nije niti pribrala, a napadača je već svladao prisutni građanin. Ostale četiri službenice su samo prisustvovale događaju.
- Službenica A.A., 44 god. – doživjela je direktan napad. Priznata OR – ASR. Bolovanje 4 tjedna. Imala je simptome psihičke napetosti, te povišenje krvnog tlaka.
- Službenica B.B., 50 god. – indirektan napad. Priznata OR – ASR. Uplašila se i imala trnjenje ruku. Bolovanje 5 dana.
- Službenica C.C., 46 god. – indirektan napad. Priznata OR – ASR. Uplašila se, imala promjene raspoloženja. Bolovanje 3 dana.
- Službenica D.D., 46 god. – indirektan napad. Priznata OR – ASR. Doživjela strah. Nije išla na bolovanje.
- Službenica E.E., 45 god. – indirektan napad. Priznata OR – ASR. Doživjela strah. Nije išla na bolovanje.
Najteže smetnje je imala službenica koja je doživjela direktan napad što se odrazilo i na duljini bolovanja. Vidljivo je da je percepcija opasnosti (stresor) kod svih proizvela stres (stresni odgovor) koji je priznat kao OR u smislu ASR.
Stres (stresni odgovor) je složena psihosomatska reakcija koja je usmjerena na održavanje homeostaze i izbjegavanje ugroženosti organizma. Ta reakcija je uglavnom nespecifična, ali i osobni odgovor koji ovisi o jačini stresora i individualnim i socijalnim karakteristikama. Odvija se kroz:
a) Osovina hipotalamus – hipofiza – adrenalne žljezde (adrenalin, kortizol)
b) Podražaj autonomnog nervnog sustava (simpatikus).
Ovim putovima dolazi do nagle promjene neurohumoralnog stanja organizma kao pripreme za borbu ili bijeg. Intenzitet reakcije je od fiziološke do patofiziološke. Faze stresa su:
- Alarm
- Prilagodba
- Iscrpljenje
Stres u medicini rada uglavnom se poima kao psihosocijalni čimbenik čije dugotrajno djelovanje se očituje u pojavi bolesti u svezi s radom.
Sa aspekta akutnog djelovanja stresa moguće ga je prihvatiti kao ozljedu na radu (OR).
Naime, kako je stres fiziološka i patofiziološka reakcija, uklapa se u definiciju OR prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, čl. 6 (…“ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma“...). Međutim, važno je napomenuti da stres, kao integralna reakcija organizma, sadržava niz segmenata reagiranja. Tako se očituje djelovanje na središnji živčani sustav, endokrini, respiracijski i imunološki sustav, metabolizam, hemodinamiku i kožu.
Zbog toga, izolirane psihološke i psihičke smetnje, bez tjelesnih simptoma i zbog definicije OR, kao i zbog prirode stresa, ne mogu biti osnova za priznavanje OR kao posljedice stresa. U slučaju evidentnog integralnog tjelesnog i psihičkog odgovora stresa, mogu se priznati kao OR, slijedeće dijagnoze:
a) ASR, F43.0, do 4 tjedna, u slučaju intenzivnih stresora (životno ugrožavajuće situacije, teška ozlijeđivanja kao i prisustvovanje teškim nesrećama ili situacijama u kojima su bili ugroženi i izgubljeni ljudski životi).
b) PTSP, F43.1, kao dugotrajne posljedice navedenih intenzivnih stresora.
Pri tom iste dijagnoze moraju u potpunosti zadovoljavati dijagnostičke kriterije koje propisuje Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM) - verzija IV.
Dragan Terzić, dr.med., spec. medicine rada
ORDINACIJA MEDICINE RADA, Osijek, Reisnerova 34 B